Mba'éichapa ikatu jajapo tembi'u yvoty
Ñanemandu'a ñande raperã rehe ha mba'éichapa ikatu ñaipytyvõ ñane retãme tembi'u yvoty rupi.
Tetã Paraguáipe, ñande yvy omokyre'ỹ ñane reko ha ñande arandu tembi'u rehegua. Mandioka, jety, avei kumanda ha yerba mate ha'e ñane rembi'u teete. Jepémo, ñande yvy oñemongakuaa hag̃ua oikotevẽ heta mba'e, ha upéva ikatu ogueru mba'e vai ñande rehe ha ñane yvy rehe avei. Péicha, tembi'u yvoty ha'e peteĩ tape pyahu ikatu jaipurú ani hag̃ua ñañembyasy ñande rekovére ha ñane retãre. Ko'ápe jahechata mba'éichapa ikatu ñaipytyvõ ñane retãme tembi'u yvoty rupi, ani hag̃ua ñande raperã opa.
Mba'e rehepa oñe'ẽ tembi'u yvoty?
Tembi'u yvoty, térã tembi'u yvoty, ha'e umi tembi'u ojapóva yvoty ha yvyrakuéra reheguáva, ha ndaha'éi mymbakuéra reheguáva. Ko'ã tembi'u ojejapóva yvoty reheguáva omoirũ ñane arandu tembi'u rehegua ha oipytyvõ ñane retãre. Pe tembi'u yvoty oipytyvõ avei ñane yvy oñemongakuaa hag̃ua, ndaha'éi mymbakuéra oipurúva yvy oñemongakuaa hag̃ua. Péicha, ikatu ñaipytyvõ ñane retãre ha ñañemongakuaavévo.
Mba'e rehepa oñemongakuaa tembi'u yvoty?
Tembi'u yvoty oñemongakuaa avei ñane arandu tembi'u rehegua. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñande rekoñe'ẽme. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Upéicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo.
Mba'épa jaikotevẽ tembi'u yvoty ojapo hag̃ua?
- Yvoty ha yvyrakuéra (mandioka, kumanda, avati, ha ambue yvoty Paraguáigua).
- Y
- Tuka'e (sal).
- Ambue mba'e ñane rembi'u ojapo hag̃ua.
Mba'éichapa ñañemongakuaa tembi'u yvoty
Tembi'u yvoty ojapo hag̃ua
Tembi'u yvoty ojapo hag̃ua, ikatu ñaipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Ja'u yvoty ha yvyrakuéra, ha péicha ñaipytyvõ ñane retãre. Ja'u yvoty ha yvyrakuéra, ha péicha ñaipytyvõ ñane retãre. Ja'u yvoty ha yvyrakuéra, ha péicha ñaipytyvõ ñane retãre. Upéicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo.
Mba'éichapa ñaipytyvõ ñane retãme tembi'u yvoty rupi
Tembi'u yvoty oipytyvõ ñane retãme heta hendáicha. Peteĩha, omombovyha yvy oñemongakuaa hag̃ua, upéicha ndaha'éi mymbakuéra oipurúva yvy oñemongakuaa hag̃ua. Mokõiha, oipytyvõ ñane yvy oñemongakuaa hag̃ua, ani hag̃ua oiko mba'e vai hese. Mbohapiha, oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua, ha péicha ñañemongakuaavévo. Péicha, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo.
Yvy oñemongakuaa hag̃ua oipurúva mymbakuéra vs. tembi'u yvoty
Oñembojoaju umi tembi'u mymbakuéra rehegua ha tembi'u yvoty rehegua. Oñembohysýi IPCC ha EAT-Lancet Commission (2019) rupi.
Mba'éichapa ñaipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua
Tembi'u yvoty omombarete ñane arandu tembi'u rehegua. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Péicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo.
“Tembi'u yvoty ha'e peteĩ tape ikatu jaipurú ñande rekoha ha ñande rekoñe'ẽme ñaipytyvõ hag̃ua.”
Mba'épa ojehu tembi'u yvoty rehe
Tembi'u yvoty ha'e peteĩ tape pyahu oĩva ñane retãme. Ha'e yvoty ha yvyrakuéra, ha péicha oipytyvõ ñane retãre. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Péicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo.

Mba'éichapa ñaipytyvõ ñane yvy
Tembi'u yvoty oipytyvõ ñane yvy oñemongakuaa hag̃ua. Nda'ipóri mymbakuéra oipurúva yvy oñemongakuaa hag̃ua, ha péicha oipytyvõ ñane yvy ani hag̃ua oiko mba'e vai hese. Péicha, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo.
Yva oñemongakuaa hag̃ua oipurúva mymbakuéra vs. tembi'u yvoty
Oñembojoaju umi yva oñemongakuaa hag̃ua mymbakuéra rehegua ha tembi'u yvoty rehegua. Oñembohysýi Our World in Data (2021) rupi.
Mba'e rehepa oñe'ẽ Chaco ha Cerrado
Chaco ha Cerrado ha'e umi tenda oĩva ñane retãme, ha upépe oĩ heta yvyrakuéra ha yvotykuéra. Jepémo, ko'ã tenda oñemongakuaa hag̃ua oikotevẽ heta mba'e, ha upéva ikatu ogueru mba'e vai ñande rehe ha ñane yvy rehe avei. Péicha, tembi'u yvoty ha'e peteĩ tape pyahu ikatu jaipurú ani hag̃ua ñañembyasy ñande rekovére ha ñane retãre. Ko'ápe jahechata mba'éichapa ikatu ñaipytyvõ ñane retãme tembi'u yvoty rupi, ani hag̃ua ñande raperã opa.

Mba'éichapa ñaipytyvõ ñane rembi'u rekoñe'ẽme
Tembi'u yvoty oipytyvõ ñane rembi'u rekoñe'ẽme. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane rembi'u rekoñe'ẽme. Péicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo. Mba'éichapa ikatu ñaipytyvõ ñane rembi'u rekoñe'ẽme: Ja'u yvoty ha yvyrakuéra, ani ja'u mymbakuéra rehegua. Jaipytyvõ ñane rembi'u ojapo hag̃ua yvoty ha yvyrakuéra rehegua. Jajapo ñane rembi'u ñane arandu tembi'u rehegua.
Mba'épa ojehu tembi'u yvoty rehe ñane retãme
Tembi'u yvoty ha'e peteĩ tape pyahu oĩva ñane retãme. Ha'e yvoty ha yvyrakuéra, ha péicha oipytyvõ ñane retãre. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Péicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Péicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo.

Mba'épa ojehu tembi'u yvoty rehe ñane retãme
Tembi'u yvoty ha'e peteĩ tape pyahu oĩva ñane retãme. Ha'e yvoty ha yvyrakuéra, ha péicha oipytyvõ ñane retãre. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Péicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo. Yvoty ha yvyrakuéra ojeipuru ojapo hag̃ua tembi'u, ha péicha oipytyvõ ñane arandu tembi'u rehegua. Péicha avei, ikatu ñaipytyvõ ñane retãme ha ñañemongakuaavévo.
- Emboguejy tembi'u mymbakuéra rehegua rejapóva.
- Eñoty yvoty ha yvyrakuéra rejapóva tembi'u.
- Eipytyvõ umi oñemongakuaáva yvoty ha yvyrakuéra.
- Eñemongakuaa tembi'u yvoty rehegua rehe. Eñemongakuaa mba'éichapa ikatu ñaipytyvõ ñane retãme tembi'u yvoty rupi.
Frequently asked questions
Mba'épa tembi'u yvoty?
Mba'éichapa ñaipytyvõ ñane retãme tembi'u yvoty rupi?
Mba'épa umi tembi'u yvoty teete Paraguáipe?
Mba'e rehepa oñe'ẽ Chaco ha Cerrado?
Mba'éichapa ñaipytyvõ ñane rembi'u rekoñe'ẽme?
Sources & further reading
- IPCC Special Report on Climate Change and Land — IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change)
- Food, People, and the Planet: A Transformative Three-Year Journey — EAT-Lancet Commission (2019)
- Our World in Data — Our World in Data (ourworldindata.org)
- FAO - The State of Food and Agriculture — Food and Agriculture Organization of the United Nations (fao.org)