Pwoteyin se eleman nitritif ki pi diskite ak mwens pwoblèm nan rejim ki baze sou plant. Bezwen an pi piti pase sa maketing di, epi sous plant ki kouvri l se manje òdinè nan makèt.
Bezwen an an chif klè
Referans pou yon adilt ki chita anpil se 0.8 g pou chak kilogram pwa kò pa jou — anviwon 56 g pou yon moun 70 kg. Moun ki pi gran benefisye de 1.0–1.2 g/kg pou konbat pèt misk ak laj. Moun ki fè fòmasyon rezistans regilyèman wè benefis jiska anviwon 1.6 g/kg, ak ti benefis anplis pi wo pase 2.0 g/kg nan etid kontwole. Moun ki manje plant yo souvan konseye ajoute anviwon 10% pou konpansé yon ti mwens dijèstibilite, sa ki fè yon adilt 70 kg ki chita anpil rive anviwon 62 g.
Dijèstibilite ak asid amine
Pwoteyin plant yo gen yon ti pi ba nòt sou mezi dijèstibilite tankou DIAAS, epi chak manje gen asid amine limite li: legim yo gen mwens metyonin, grenn yo gen mwens lizin. Manje tou de pandan yon jounen, sa piske tout moun fè san reflechi, rezoud pwoblèm nan nèt. Konsey ane 1970 yo pou konbine pwoteyin nan chak repa te retire pa otè li menm; kò a kenbe yon rezèv asid amine pandan plizyè èdtan.
Leucine ak konstriksyon misk
Pou nenpòt moun ki antrene seryezman, leucine se asid amine ki merite swivi, paske li deklanche sentèz pwoteyin misk. Soya, lentiy, pistach, seitan ak pwoteyin pwa se sous plant ki pi fò. Yon règ pratik se 2.5–3 g leucine pa repa, sa reyalize ak anviwon 30–40 g pwoteyin plant nan yon sèl pran — anviwon 200 g tofou, oswa 150 g tempeh, oswa yon gwo pòsyon lentiy ak yon grenn.
Fason reyèl echèk la
Moun ki pa rive jwenn ase pwoteyin prèske pa janm fè sa paske plant yo manke l. Yo fè l paske yo koupe pwodui bèt epi ranplase yo ak salad, fwi ak idrat kabòn rafine olye ke ak legim, soya, seitan, nwa ak grenn. Dansite pwoteyin, se pa kalite pwoteyin, ki bezwen atansyon lè w ap planifye.