Mba'éichapa mombyry mombyry avei, che rembiayhu rehe
Ñe'ẽ oñe'ẽva'ekue membykuéra rehe, oikóva yvy ári, ha mba'éichapa ikatu ñaipytyvõ chupekuéra. Peẽme guarã, ñane retã Paraguáipe guarã.

Mba'éichapa mombyry mombyry avei, che rembiayhu rehe
Che rembiayhu ojapóva yvy ári, mombyry mombyry avei, ndaha'éi ñembyaíva añónte. Heseguápe, oikove'ỹ ojapóva heta mba'e ñande rehe. Jahecha mba'éichapa ikatu ñaipytyvõ chupekuéra, ñande raperãme. Ko'ápe, ñande retã Paraguáipe, yvy ape tuicha ha iporã. Mandi'o, Jety, Uru ha Yerba Mate ñane reko peguarã. Ha katu, Chaco ha Cerrado heta mba'e ohechaukávo ñande rehe, mba'épa oiko yvy ári. Peẽme guarã, umi vakapypu ndaha'éi ñembyaíva añónte.
Mba'épa añetehápe aikuaava'ekue che rembiayhu ojapóva yvy ári rehe
Ñande rova renondépe, umi vakapypu ojehecha ñande rehe, ha katu ndajeikuaái mba'épa iñapytépe. Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove. Ndaha'éi ñembyaíva añónte, ha katu oipykúi avei yvy ári, ojapóva heta mba'e ñande rehe. Umi vakapypu oikove'ỹ ojapóva heta mba'e ñande rehe. Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove. Ñande rova renondépe, umi vakapypu ojehecha ñande rehe, ha katu ndajeikuaái mba'épa iñapytépe.
Mba'épa ndo'úi ñandéve
- Umi vakapypu oñemongu'e ha oikove, ndaha'éi ñembyaíva añónte.
- Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove.
- Ñande rova renondépe, umi vakapypu ojehecha ñande rehe, ha katu ndajeikuaái mba'épa iñapytépe.
- Umi vakapypu oikove'ỹ ojapóva heta mba'e ñande rehe.
Añetehápe, mba'éichapa oiko yvy ári
Umi vakapypu, ndaha'éi ñembyaíva añónte, ojapóva heta mba'e ñande rehe. Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove. Umi vakapypu oikove'ỹ ojapóva heta mba'e ñande rehe. Peẽme guarã, umi vakapypu ndaha'éi ñembyaíva añónte. Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove. Ñande rova renondépe, umi vakapypu ojehecha ñande rehe, ha katu ndajeikuaái mba'épa iñapytépe.
Yvy ape ojeipyso vakapypu rehegua
FAO, 2023. Yvy ape ojeipyso vakapypu rehegua ha yvy ape ojeipyso óga rehegua
Mba'éichapa aikuaava'ekue, che rembiayhu ojapóva yvy ári rehe
Ñande rova renondépe, umi vakapypu ojehecha ñande rehe, ha katu ndajeikuaái mba'épa iñapytépe. Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove. Umi vakapypu oikove'ỹ ojapóva heta mba'e ñande rehe. Che rembiayhu ojapóva yvy ári, mombyry mombyry avei, ndaha'éi ñembyaíva añónte. Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove.
Mba'épa ajapova'ekue mombyry mombyry avei
- Añemongu'e ha aikuaa mba'épa iñapytépe umi vakapypu.
- Añemongu'e ha aikuaa mba'épa iñapytépe umi yvy ape.
- Añemongu'e ha aikuaa mba'épa iñapytépe umi mandí'o.
- Añemongu'e ha aikuaa mba'épa iñapytépe umi jety.
Umi vakapypu rembiapo che rembiayhu rekove rehe
Umi vakapypu oikove'ỹ ojapóva heta mba'e ñande rehe. Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove. Che rembiayhu ojapóva yvy ári, mombyry mombyry avei, ndaha'éi ñembyaíva añónte. Heseguápe, ha'ekuéra oipykúi yvy ári, oñemongu'e ha oikove. Ñande rova renondépe, umi vakapypu ojehecha ñande rehe, ha katu ndajeikuaái mba'épa iñapytépe.

Mba'éichapa ñaipytyvõ ikatu
Mborayhu noñemombyryi araka'eve ñane ánga ryepýgui
Peteĩ ñe’ẽ ñembyasy oñondivepa ñambohovái, jepémo mombyry oĩva ha’e tapiaite ñane ánga ryepýpe. Umi tembiasakue ha vy’apavẽ ñanemandu’áva ojapo ñandehegui tapicha ikatúva oñandukuaa mborayhu, jepeve ndajahechaiva’ekue ko’ág̃aite peve. Ñande py’apýpe oĩ pe tape oñondive ñaguahẽ hag̃ua, jepeve umi yvy ha ysyry omopa’ũ ñande apytépe, pe mborayhu omoirũva ñande rekove ndopái araka’eve.
Yvy ape ojepurúva mombyry mombyry avei
Ministerio de Agricultura y Ganadería, Paraguay, 2021. Yvy ape ojepurúva mombyry mombyry avei.
Umi vakapypu rembiapo che rembiayhu rehe
Ko'ã temimo'ã ohechauka mba'éichapa jajehe'a ambue tapicha rembiapo ha rekove rehe, jepémo mombyry ñande rapichakuéra oĩ. Jajepy'amongeta va'erã mba'éichapa ñande reko ha ñande rembiapo oñemohenda tapicha rembiapóre, ha mba'éichapa upe ñemoirũ omoheñói py'aguapy ñande apytépe. Upévare, tekotevẽ jahechakuaa umi mba'e michĩva ñanembojoajúva, ani hag̃ua japyta ñaneañóre ko yvy ape ári.
Mba'éichapa ñaipytyvõ ikatu
Mba'éichapa ñande reko oñembojoaju tapicha rekove ha angapyhy rehe
Ko’ã mba’e ojehuva’ekue katuete omombarete ñane rembiasakue ha ombopyahu ñane remiandu. Jajepy’amongeta vove umi tapicha ohasa’asýva rehe, jahechakuaa mba’éichapa ñande reko oñembojoaju ambue tapicha rekovére. Umi mba’e ñande apytépe oikóva noñehundíi, oñangareko uvei ñane remiandu ha ñane angapyhy rehe, jepémo mombyry ñaiméramo ojuehegui.
“Ñande rembiayhu ojapóva yvy ári, ombopyahu ñande rekove. Ha'e avei ñane rembiayhu ojapóva yvy ári, iporãva avei.”
Porandu jepivegua
Mba'épa oñemongu'e umi vakapypu yvy ári?
Mba'éichapa ikatu ñaipytyvõ umi vakapypu rehe?
Mba'épa ojeipyso yvy ape vakapypu rehegua Paraguyápe?
Mba'épa yvy ape ojepurúva mombyry mombyry avei?
Mba'épa oiko yvy ári umi vakapypu rehe?
Mba'éichapa ñane rembiayhu ojapóva yvy ári ombopyahu ñande rekove?
Fuentes ha kuatiahaipyre ojehecháva
- FAO — Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO)
- Ministerio de Agricultura y Ganadería, Paraguay — Ministerio de Agricultura y Ganadería, Paraguay
- WWF — World Wide Fund for Nature (WWF)