Ka’avo rehegua tekove ·

Tembi'u Yvoty Guasu: Mba'éichapa ojapóva

Ojekuaa tembi'u yvoty guasu Paraguáipe: mba'éichapa ikatu jaiporu ñane yvy rera ha tembi'u teete jaiko porãve ha jaheja tembi'u mymbágui.

978 ñe’ẽ · Veg.ac jehaipy ko’ẽreíre
Mandioca ha avati oñembyaty hína peteĩ kokuépe Paraguáipe.
Veg.ac · AI · Ta’anga ohechaukáva

Tembi'u yvoty guasu Paraguáipe ha'e peteĩ tape ojeiporúva jaiko porãve ha jaheja hagua tembi'u mymbágui, jaiporuvo tembi'u teete ñane yvy pegua. Kóva oñemopyenda mandioca, avati, ha kumanda rehe, ome'ẽva ñandéve mbarete ha tekove pyahu ñane retãme. Jajehe'a aja tembi'u oúva kokuégui, ñamombarete ñane retã rembi'u teete ha ñeñangareko, oñemomichĩvo pe mba'e vai ojehúva ñane angirũ mymbakuérape ha yvy rehe. Techapyrãme, jaiporúvo kumanda peteĩ vaka ro'o rangue, ñamombarete ñande rete mba'e porã ha ñamokyre'ỹ ñane kokuépe ojejapóva. Péicha, tembi'u yvoty guasu ndaha'éi tembi'u año, ha'e katu peteĩ jehechakuaa ñane yvy ha ñane rembi'u ymaguare oñembojoajúva ko'ãgaite peve peteĩ tekove pyahu rekávo.

Peteĩ mba'e guasu ojekuaava'erã niko ko'ã tembi'u yvoty guasu ñepytyvõha ñane rembi'u rembiasápe. IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) he'iháicha, tembi'u oñemopyendáva yvoty ha ka'avo rehe omomichĩeterei pe mba'e vai oúva ñande yvykuéra rehe, oñangarekóvo yvy ha y rehe. Umi tembi'u oúva kokuégui, oñemono'õva ñane retãme, oguereko sapy'aite sa'ive mba'e vai oityva yvóra ro'y rehe, ojehechakuaágui mymbakuéra ñemongakuaa oiporuha hetave y ha yvy opaichagua mba'e porã. Jaiporuvo tembi'u kokuégui oúva, ñamombarete ñane retã rembi'u teete ha ñeñangareko, péicha rupi ñamombarete avei ñane retã rembi'u teete, jajehe'a aja umi tembi'u oúva kokuégui, ñamombarete ñane retã rembi'u teete ha ñeñangareko, oñangarekóvo yvy ha y rehe.

Tembi'u yvoty guasu Paraguáipe: mba'éichapa jaiporu

Paraguáipe, tembi'u yvoty guasu noñemoambuéi heta ñane rembi'u teetégui. Heta tembi'u ojejapo mandioca, avati, kumanda ha manduvi rehe, oĩva opaite koty ha kokuépe. Ko'ã tembi'u niko ojeiporu ymaite guive ha ko'ág̃a oñemopyenda pyahu ojejapo hagua tembi'u iporãva ha he'ẽva, oñeñangarekóvo ñande yvy rehe ha ojepe'ávo mymba rembi'u opaite hendágui. Techapyrãme, jaiporu mandioca mbo'yvo, avati kapi'i, térã kumanda oñembojy porãva, jahechauka ikatuha jaiko porã ha ñanemombarete tembi'u yvoty guasu rupive. Kóva he'ise ñambojoajuha tembi'u ymaguare ha ko'ágãgua, jahechaukávo mba'éichapa umi tembi'u oúva ñane kokuégui oipytyvõ ñane rete ha ñane retãme, oñeñangarekóvo opaite mba'e oikovéva rehe.

FAO (Food and Agriculture Organization) ombo'e tembi'u yvoty guasu ha'eha peteĩ tape ojeiporúva oñemombarete hagua tembi'u ñane retãme ha oñangareko hagua ñane yvy ha y reko rehe. Jaiporuvo mandioca, avati ha kumanda, jahechauka ikatuha jajapo tembi'u he'ẽva ha mbaretéva, oñeikotevẽ'ỹre tembi'u mymbágui. Péicha, tembi'u yvoty guasu ndaha'éi peteĩ mba'e pyahu, ha'e katu peteĩ tape ojeiporúva ñane rembi'u ymaite guive oñemombarete ha oñeñangareko hagua ñane retãme. Umi tembi'u yvoty guasu oñemopyenda tembi'u oúva kokuégui, ha péva oipytyvõ oñemomichĩ hagua pe mba'e vai ojejapóva yvy rehe, ojehechaukávo mba'éichapa umi tembi'u oúva kokuégui ikatu omoambue ñane rembi'u ha ñane reko, oñemombaretévo tembi'u oúva ka'avógui.

  • Mandioca mbichy térã haku reheve.
  • So'o ỹre mbaipy avati.
  • Kumanda ro'y térã haku reheve.
  • Mbeju ojejapo hagua kesu ỹre (oiporu hagua yva térã ambue mba'e).
  • Vorivori kumanda reheve.

Tembi'u yvoty guasu rembi'urã ojeiporúva

Ñañembyaty hagua tembi'u, ñaikotevẽ ñañangareko umi mba'e ojeiporúva ñane kokuépe ha ñañangareko yvy rehe. Ko'ápe oĩ umi mba'e tekotevẽva: mandioca, avati, kumanda, manduvi ha opaichagua yva térã ka'avo oĩva ñane kokuépe. Ko'ã mba'e niko oñemopyenda tembi'u yvoty guasu rehe, ha ojeiporuva'erã oñeñangareko hagua ñane retã rembi'u reko rehe ha oñemombarete hagua ñane rembi'u teete. Techapyrã, jaiporuvo kumanda ha avati, jajapo peteĩ tembi'u henyhẽva mbarete ha vitamina-gui, ha péva oipytyvõ ñañangareko hagua ñane retã rembi'u reko rehe. Upéicha, ñane kokuépe oĩva oiko tembi'u porã ha mbarete ñane retãme guarã, oñeñangarekóvo yvy rehe ha ojeiporúvo tembi'u oúva ka'avógui.

WHO (World Health Organization) he'i tembi'u oúva ka'avo ha yvotýgui ome'ẽha tekove ha mbarete opaite tapichápe, oñemomichĩvo mba'asy oúva tembi'u vai jeporúgui. Jaiporuvo ko'ã mba'e, ñañangareko ñane retã rembi'u reko rehe ha ñaipytyvõ ñane retã rembi'u oñemombarete hagua. Tekotevẽ ñañangareko umi mba'e ojeiporúva ñane kokuépe, ñañangareko hagua ñane yvy ha y reko rehe, ha péicha rupi ñañangareko ñane retã rembi'u reko rehe. Ko'ã tembi'u niko ojeiporu oñemombarete hagua ñane retã rembi'u teete ha oñeñangareko hagua ñane retã rembi'u reko rehe. Ojehechaukávo mba'éichapa umi tembi'u oúva kokuégui ikatu omoambue ñane rembi'u, ñañangareko ñane retã rembi'u reko rehe ha ñañangareko ñane retã rembi'u teete.

  • Mandioca: oĩva opaite tendápe.
  • Avati: ojejapo hagua mbaipy térã chipa.
  • Kumanda: henyhẽva proteína.
  • Manduvi: oipytyvõva tembi'u he'ẽ ha kyrakue.
  • Ka'ay: ñane jeroviaha ára ha ára.
1.4 g
Mandioca proteína 100g-pe
FAO
21 g
Kumanda proteína 100g-pe
Our World in Data

Restaurante ha ñe'ẽ ojeiporúva

Jahávo umi restaurante térã tembi'urape, ikatúma ja'e kyhyje'ỹre: 'Ani eiporu so'o, kesu térã kamby'. Kóva ha'e peteĩ ñe'ẽ oipytyvõva ojejapóvo tembi'u yvoty guasu, térã tembi'u oúva yvyramáta ha yvotyguasúgui añónte. Jaiporúvo ko'ã ñe'ẽ, ñamokyre'ỹ umi tembi'u apohárape oheka hag̃ua ambue mba'e omohe'ẽ ha ombohe'ẽ hag̃ua tembi'u, techapyrã, yva, ka'avo, ha yvoty ikatuva ja'u. Péicha, ñamombarete tembi'u yvoty guasu ñane retãme, jahupytývo peteĩ tekove porãve ha ñamokyre'ỹvo ñane ñe'ẽ Avañe'ẽ ñembo'e ha ñemyesakã tembi'u apópe. Jajepokuaáramo ja'e ha jaiporu Avañe'ẽ tembi'u rendápe, ñamombarete avei ñane rembiasakue ha ñamokyre'ỹ ambue tapichápe ohechakuaa hag̃ua tembi'u yvoty guasu ha'eha peteĩ tape iporãva jaiko hag̃ua kyhyje'ỹre ha vy'apópe, ñamombaretevo ñane ñe'ẽ teete.

Kóva ndaha'éi peteĩ jepokuaa añónte, ha'e avei peteĩ pytyvõ tuichavéva ñande rekoha rehe. Peteĩ marandu oúva ONU (FAO) he'i tembi'u oúva mymbakuéragui ombyaiha hetaiterei y ha yvy, upévare jaiporúvo tembi'u yvoty guasu, ñamokyre'ỹ ñemono'õ ha ñeñangareko ñane retã rembi'ukueráre. Techapyrã, ja'érõ restaurante-pe ani oiporu kesu, ñamokyre'ỹ oiporu hag̃ua ambue mba'e oúva ka'avógui, ha péicha jahechauka ikatuha ja'u tembi'u he'ẽ ha hepy, nañatekotevẽi ramo jepe mymba rembi'u. Kóva ha'e peteĩ tape porã ñamombarete hag̃ua tembi'u teete oúva ñane retãgui, ha avei ñamombarete hag̃ua ñane ñe'ẽ Avañe'ẽ opaite hendápe. Pe FAO marandu ohechauka tembi'u yvoty guasu oipytyvõha oñemomichĩ hag̃ua pe yvy ñembyai, ha péicha ñamombarete ñande rekoha ha ñane ñe'ẽ.

  • "Mba'éichapa ojejapo ko tembi'u?"
  • "Oguereko piko so'o térã kesu?"
  • "Ikatu piko pejapótei chéve peteĩ tembi'u so'o ỹre?"

Tembi'u yvoty guasu ha ñane retã rembi'u teete

Tembi'u yvoty guasu rembi'urã jeiporu

Unidad: kg
Mandioca50
Avati30
Kumanda20

Fuente: FAO, 2022.

“Tembi'u yvoty guasu ha'e peteĩ tape ojeiporúva jaiko porãve ha jaheja hagua tembi'u mymbágui, jaiporuvo tembi'u teete ñane yvy pegua.”

— Veg.ac

Ñe'ẽ ha tembiapo

Kumanda ha mandioca oñemuhápe.
Kumanda ha mandioca oñemuhápe.Veg.ac · AI-generated illustration

Moõpa ikatu ñañembokatupyry

  • FAO (fao.org) - Mba'éichapa ñañangareko ñane yvy rehe.
  • WHO (who.int) - Mba'éichapa jajapo tembi'u porã.
  • Our World in Data - Mba'éichapa oñemoambue yvy ro'y.

Porandu jepivegua

Mba'épa he'ise tembi'u yvoty guasu?
Tembi'u yvoty guasu ha'e tembi'u ojejapo yva, ka'avo, ha kokuépe ojehúvagui, ndojeiporúi mba'eve mymba oúva.
Ikatu piko jaiko porã tembi'u mymbágui?
Heẽ, ojekuaa tembi'u yvoty guasu ome'ẽha opaite mba'ekuaa tekotevẽva jaiko porã hagua.
Mba'épa ojeiporuve Paraguáipe?
Paraguáipe ojeiporuve mandioca, avati, ha kumanda, oĩva opaite tendápe.
Mba'éichapa oipytyvõ tembi'u yvoty guasu yvy ro'y?
FAO he'i tembi'u yvoty guasu oñemomichĩha yvy ro'y oñemomichĩvo mymba ñeñangareko oúva yvy ro'y.
Moõpa ikatu ajuhu tembi'u yvoty guasu?
Ikatu rejuhu opaite tendápe, kokuépe ha ojeikohápe ojejapo tembi'u teete.

Fuentes ha kuatiahaipyre ojehecháva

  1. FAO — fao.org
  2. WHO — who.int
  3. Our World in Data — ourworldindata.org