Proteína ha’e pe nutriente oñeñe’ẽvéva ha michĩvéva apañuái tembi’u ka’avo ryepýpe. Pe tekotevẽ michĩve marketing he’íva, ha umi ka’avo oñeñangarekóva ha’e tembi’u ojejogua haguáva supermercado-pe.
Pe tekotevẽ papapy rupive
Pe referencia tembi’u tekotevẽva ava oĩva guapýpe ha’e 0,8 g por kilogramo de peso corporal por día — 56 g peteĩ 70 kg ava-pe. Umi tuja oipytyvõ 1,0–1,2 g/kg oñeñangareko hag̃ua tuja rupi okañýva músculo. Umi oñembosaráiva resistencia rehe ohecha porã 1,6 g/kg peve, ha michĩve oñemoĩ 2,0 g/kg ári controlados ensayos-pe. Umi karu ka’avóva oñe’ẽ oñemoĩ 10% hetave ojehechávo digestibilidad michĩve, upéva omoinge 70 kg ava guapýva 62 g rupi.
Digestibilidad ha aminoácidos
Proteína ka’avo oreko puntaje michĩve digestibilidad-pe DIAAS ramo, ha tembi’u oñeñe’ẽva oreko aminoácido limitante: legumbres oreko methionine michĩve, granos lysine michĩve. Ñemba’apo mokõive ára pukukue, ojejapóva opavave ñeha’ã’ỹre, omoĩ porã ko’ãva. Pe 1970 consejo oñembojoajúva proteína cada karu oñembogue upe autor; cuerpo oreko peteĩ aminoácido depósito heta hora pukukue.
Leucina ha músculo ñemopu’ã
Oimeraẽva oñembosaráiva seriamente, leucina ha’e pe aminoácido tekotevẽva ojehecháva, oñepyrũgui músculo proteína síntesis. Soja, lenteja, maní, seitan ha pea proteína ha’e umi ka’avo mbaretevéva. Peteĩ regla práctica ha’e 2,5–3 g leucina cada karu, ojejapóva 30–40 g proteína ka’avo peteĩ jepyte’ỹme — 200 g tofu rupi, térã 150 g tempeh, térã peteĩ lenteja porción tuicha grano ndive.
Pe apañuái ojehúva ko’ẽrõ
Umi oikytĩv’a ndojejapói upéva ka’avo ndorekógui proteína. Oikytĩ oipe’águi mymba tembi’u ha omoĩ ensalada, fruta ha carbohidrato refinado legumbre, soja, seitan, nuez ha semilla rangue. Proteína densidad, ha’e pe tekotevẽva ojehecháva oñemba’apóvo.