Ajewe vs. Ajewẹ
Itọsọna kanna, ijinna ti o yatọ.
Awọn Ajewe da jijẹ eran ẹranko duro. Awọn Ajewẹ da lilo awọn ẹranko lapapọ duro — ko si wara, ko si ẹyin, ko si oyin, ko si awọ. Awọn ounjẹ mejeeji ni ilera ati ipa kekere ju apapọ agbaye lọ; ọkan nikan ni o tẹle awọn iwa nigbagbogbo nipasẹ si iṣelọpọ wara ati ẹyin. Eyi ni ohun ti o yipada, idi ti o ṣe pataki, ati bi o ṣe le pinnu.
Idahun iṣẹju-aaya 30
Ajewe kan yago fun eran, adie ati ẹja ṣugbọn o le tun jẹ wara, ẹyin ati oyin. Ajewẹ kan yago fun gbogbo awọn ọja ẹranko ni ounjẹ, aṣọ, ohun ikunra ati ere idaraya. Ajewẹ jẹ ikosile deede diẹ sii ti awọn ifiyesi iwa ati ayika kanna: awọn malu wara ti ya kuro lọdọ awọn ọmọ malu wọn ti a si pa; awọn adie gbigbe ẹyin ti pa nigbati iṣelọpọ ba dinku. Ti idi rẹ lati fi eran silẹ ba jẹ awọn ẹranko, oju-ọjọ tabi ilera, ajewẹ pari aworan naa.
Awọn iṣalaye
Ajewe
Ounjẹ ajewe ko ni eran ti ẹranko — eran, adie, ẹja, ẹja inu okun, ati kokoro — lakoko ti o gba diẹ tabi gbogbo awọn ọja ti o wa lati ẹranko gẹgẹbi wara, ẹyin ati oyin. Fọọmu ti o wọpọ julọ ni agbaye ni ajewe ovo-lacto. Ajewe ni awọn gbongbo jinlẹ ninu ẹsin Hinduism, Jainism, Buddhism, Seventh-day Adventism ati aṣa Mẹditarenia.
Ajewẹ
Ajewẹ jẹ ọna igbesi aye ti o n wa lati yọkuro, bi o ti ṣee ṣe ati ni ṣiṣe, gbogbo iru ilokulo ati iwa ika si ẹranko — fun ounjẹ, aṣọ tabi idi miiran (Vegan Society, 1944/1979). Ni iṣe iyẹn tumọ si ko si eran, ẹja, wara, ẹyin, oyin, awọ, irun agutan, siliki, aṣọ asọ isalẹ, tabi awọn ohun ikunra ti a ṣe idanwo lori ẹranko. Apakan ti ounjẹ ni a ma n pe ni ounjẹ orisun ọgbin ti o muna.
Lẹgbẹẹ-ẹgbẹ
Kini ounjẹ kọọkan gba laaye, ati ohun ti o yọkuro.
| Apa | Ajewe | Ajewẹ |
|---|---|---|
| Eran, adie, ẹja | Ti yọkuro | Ti yọkuro |
| Wara (wara, warankasi, bota) | Laaye | Ti yọkuro |
| Ẹyin | Laaye (ovo-lacto) | Ti yọkuro |
| Oyin | Nigbagbogbo laaye | Ti yọkuro |
| Awọ, irun-agutan, siliki, aṣọ asọ isalẹ | Laaye | Ti yọkuro |
| Awọn ohun ikunra ti a ṣe idanwo lori ẹranko | Laaye | Ti yọkuro |
| Awọn ẹranko ti a pa fun eniyan ni ọdun (to bẹ) | ~30 (pẹlu awọn adie akọ wara/ẹyin & awọn adie gbigbe ẹyin ti o ti dagba) | Fere odo |
| Ẹsẹ-ẹsẹ gaasi eefin vs. ounjẹ eran pupọ | −35% | −75% |
| Ilokulo ilẹ vs. ounjẹ eran pupọ | −50% | −75% |
| Lilo omi vs. ounjẹ eran pupọ | −25% | −54% |
| Afikun Vitamin B12 | Ni iṣeduro | Pataki |
Awọn iyatọ ti o wọpọ
Ọrọ ti o wa ni ayika ajewe ko dọgba gbogbo rẹ.
- Ajewe Ovo-lacto
- Ko si eran, adie tabi ẹja; wara ati ẹyin laaye. Itumọ aiyipada ti 'ajewe' ni ọpọlọpọ awọn orilẹ-ede Iwọ-oorun.
- Ajewe Lacto
- Ko si eran, adie, ẹja tabi ẹyin; wara laaye. Ti o wọpọ ni aṣa Hindu India ati Jain.
- Ajewe Ovo
- Ko si eran, adie, ẹja tabi wara; ẹyin laaye. Gbigba bi idanimọ iduroṣinṣin ko wọpọ.
- Ajewe Ẹja
- N jẹ ẹja ati ẹja inu okun ṣugbọn ko si eran miiran. Kii ṣe ajewe nipasẹ ọpọlọpọ awọn itumọ; ẹja ni o ni imọlara ati ipeja ile-iṣẹ jẹ orisun pataki ti ipalara omi.
- Flexitarian / reducetarian
- N jẹ orisun ọgbin pupọ julọ pẹlu eran lẹẹkọọkan. Wulo bi iyipada, kii ṣe deede si ajewe tabi ajewẹ.
- Orisun ọgbin
- Ṣapejuwe ounjẹ ti pupọ julọ tabi gbogbo awọn ounjẹ ọgbin. Nigbagbogbo lo nipasẹ awọn eniyan ti o fojusi ilera tabi ayika dipo iwa; kii ṣe nigbagbogbo ajewẹ patapata.
- Ounjẹ orisun ọgbin gbogbo (WFPB)
- Ounjẹ ajewẹ ti a kọ ni ayika awọn ohun ọgbin ti ko ni atunṣe, epo diẹ, iyọ ati suga — ẹya ti a ṣe iwadi ninu awọn idanwo kadio nipasẹ Esselstyn, Ornish ati awọn miiran.
- Ajewẹ ti o muna / ajewẹ iwa
- Bakannaa pẹlu ajewẹ; tẹnumọ awọn iwọn ti kii ṣe ounjẹ ti imọ-ọrọ imọ-jinlẹ ati pe a mọ bi igbagbọ ti o ni aabo labẹ ofin dọgba UK ati EU (Casamitjana vs League Against Cruel Sports, 2020).
Iwa — idi ti laini wara ati ẹyin ṣe pataki
Ọpọlọpọ eniyan fi eran silẹ lati yago fun ipalara awọn ẹranko. Iṣelọpọ wara ati ẹyin ode oni n fa awọn ipalara kanna nipasẹ ọna miiran.
Wara
Malu n ṣe wara nikan lẹhin ti o bimo. Ninu ile-iṣẹ wara, a n yọ awọn ọmọ malu kuro laarin awọn wakati 24–48 ki a le ta wara naa; awọn ọmọ malu akọ ni a ma n pa fun veal tabi pa ni ibimọ. Awọn malu wara ti o ti dagba ni a ranṣẹ si ibi ipaniyan ni ọdun 4–6, si itẹlera igbesi aye adayeba ti 20+.
Ẹyin
Awọn adie gbigbe ẹyin ode oni ti a ti yan lati ṣe ~300 ẹyin ni ọdun kan (adie igbo igbẹ n gbe ~12). Awọn adie akọ ti awọn iru-ọmọ gbigbe-ẹyin ni a pa laarin awọn wakati ti ṣiṣe — to bilionu 6-7 ni agbaye ni ọdun kan — nipasẹ fifọ tabi fifun gaasi. A n pa awọn adie ni oṣu 18 nigbati iṣelọpọ ba dinku.
Oyin
Iṣiṣi oyin ti owo nikan ni pẹlu gbigbọn iyẹ-apa ayaba, rirọpo oyin pẹlu omi suga, ati awọn pipadanu ti o wọpọ ni akoko gbigbe gigun fun awọn iṣowo idalọpọ.
Irun agutan, awọ, aṣọ asọ isalẹ
Awọn agutan ti o ni irun-agutan, awọn ẹran-ọsin ti awọ ati awọn ewure ti o ni aṣọ asọ isalẹ ni gbogbo wọn pari ni ibi ipaniyan kanna bi awọn ẹranko eran — awọn ile-iṣẹ wọnyi ni asopọ ni aje, kii ṣe ti o lọtọ.
Ayika — melo ni ajewẹ ṣe lọ siwaju?
Iwadi Nature Food 2023 ti awọn ounjẹ UK 55,000, ti o gbooro julọ titi di oni, ṣe iye iyatọ naa kedere.
Ilera — mejeeji ṣiṣẹ, ajewẹ nilo B12
Awọn ẹgbẹ ounjẹ pataki (Academy of Nutrition and Dietetics, British Dietetic Association, Dietitians of Canada) fidi rẹ mulẹ pe awọn ounjẹ ajewe ati ajewẹ ti a gbero daradara jẹ deedee fun gbogbo ipele igbesi aye, pẹlu oyun, ọmọde ati iṣẹ ere idaraya, ati pe o dinku eewu arun ọkan, àtọgbẹ iru 2 ati awọn alakan pupọ. Awọn iyatọ jẹ kekere ṣugbọn o jẹ gidi.
Arun ọkan
Adventist Health Study-2 rii pe awọn ajewẹ ni eewu 42% ti o kere ju ti iku lati awọn idi inu ọkan ati ẹjẹ ju awọn ti kii ṣe ajewe lọ; awọn ajewe ni idinku kekere ṣugbọn ti o ni itumọ.
Àtọgbẹ iru 2
Awọn ajewẹ ni iwọn idaji eewu awọn ajewe, ati idamẹrin eewu awọn ti n jẹ eran, ninu EPIC-Oxford ati awọn ẹgbẹ Adventist.
Aisan Kansa
Awọn ounjẹ mejeeji dinku eewu alakan ni igba pupọ vs awọn ounjẹ eran-pupọ; awọn ounjẹ ajewẹ fihan anfani pataki fun alakan pirositeti.
Vitamin B12
Pataki fun ajewẹ, ni iṣeduro fun ajewe: wara ati ẹyin ko ni igbẹkẹle pade awọn aini B12. Tabulẹti cyanocobalamin 2,000 µg ọsẹ kan jẹ olowo poku, ailewu ati to.
Omega-3
Lo DHA/EPA ti o wa lati ewe (250–500 mg fun ọjọ kan) lori ounjẹ ajewẹ. Flax, chia ati walnuts pese ALA, eyiti o yipada si DHA nikan ni oṣuwọn kekere.
Iye owo
Ni gbogbo agbegbe pẹlu data idiyele ti o ni igbẹkẹle, awọn ounjẹ akọkọ ti o poku julọ jẹ orisun ọgbin: iresi, alikama, agbado, lentil, àgbàdo, owusu, poteto, ẹfọ akoko ati ogede. Awọn ounjẹ ajewẹ ti a kọ lori awọn ounjẹ akọkọ wọnyi jẹ igbagbogbo poku ju awọn ounjẹ ajewe ti o ni warankasi ati ẹyin ti o ni ominira, ati pe o poku pupọ ju awọn ounjẹ ti o da lori eran lọ. Iyanrin idiyele ti awọn eniyan n somọ pẹlu ajewẹ wa lati awọn soseji eran ti o jẹ yiyan ati awọn omiiran wara pataki, kii ṣe lati ounjẹ funrararẹ.
Ewo ni o yẹ ki o yan?
Ti o ba n ṣawari iyipada naa, idahun otitọ da lori awọn idi rẹ.
- Awọn ẹranko — yan ajewẹ. Ajewe tun n sanwo fun ile-iṣẹ wara ati ẹyin, nibi ti awọn ipalara ti o pọ julọ ti o wa fun giramu ounjẹ.
- Oju-ọjọ, ilẹ, omi — yan ajewẹ. Awọn ounjẹ ajewe ge ipa ni aijustọ ni idaji; awọn ounjẹ ajewẹ ge o ni idamẹta mẹta.
- Ilera — mejeeji ṣiṣẹ. Awọn ounjẹ ajewẹ fihan awọn anfani inu ọkan ati ẹjẹ ti o ga diẹ, paapaa ni irisi ounjẹ orisun ọgbin gbogbo.
- Aṣa, ẹsin, idile — ajewe le jẹ ipilẹ akọkọ; ọpọlọpọ eniyan n yipada si ajewẹ lori awọn oṣu tabi ọdun bi awọn ihuwasi ati igbẹkẹle ti n dagba.
- Iye owo — ajewẹ pẹlu awọn ounjẹ akọkọ ti o da lori ohungbogbo jẹ aṣayan ti o poku julọ ni ọpọlọpọ awọn orilẹ-ede; ajewe pẹlu warankasi le jẹ ti o gbowolori julọ.
Awọn ibeere ti o wọpọ
Ṣe ajewẹ ni ilera ju ajewe lọ?
Kekere, lori ọpọlọpọ awọn aami inu ọkan ati ẹjẹ ati ti iṣelọpọ, paapaa ni irisi ounjẹ orisun ọgbin gbogbo. Awọn ounjẹ mejeeji ni ilera ju awọn ounjẹ ti o da lori eran ti o wọpọ nigbati a ba gbero daradara.
Ṣe ajewẹ ni iwa diẹ sii ju ajewe lọ?
Nipa awọn ipolowo ti ọpọlọpọ awọn ajewe ti n lo tẹlẹ — dīkun ipalara si awọn ẹranko ti o ni imọlara — bẹẹni. Iṣelọpọ wara ati ẹyin ni pẹlu ibisi tipatipa, isọmọ iya ati ọmọ, ipaniyan awọn adie akọ ti awọn iru-ọmọ gbigbe-ẹyin, ati ipaniyan awọn malu wara ti o ti dagba ati awọn adie gbigbe-ẹyin.
Ṣe Mo le jẹ ajewe ṣugbọn tun ran awọn ẹranko lọwọ?
Bẹẹni — eyikeyi idinku ninu ibeere ọja ẹranko ṣe iranlọwọ. Ajewe ge awọn ẹranko ti a pa fun eniyan ni aijustọ ni idaji ni akawe si ounjẹ Iwọ-oorun ti o wọpọ. Ajewẹ sunmọ lati yọkuro rẹ.
Kini nipa ajewe ẹja tabi flexitarian?
Mejeeji dinku ipalara ni akawe si ounjẹ eran-pupọ ṣugbọn kii ṣe ajewe labẹ awọn itumọ ti o wọpọ. Ẹja ni imọlara; ipeja ile-iṣẹ tun n pa ọpọlọpọ awọn ẹranko ti o wa ni pẹ.
Ṣe awọn ounjẹ ajewẹ ailewu fun awọn ọmọde?
Bẹẹni. Academy of Nutrition and Dietetics, British Dietetic Association ati Dietitians of Canada fidi rẹ mulẹ pe awọn ounjẹ ajewẹ ti a gbero daradara jẹ deedee fun ọmọde, igba ewe ati igba ọdọ, pẹlu akiyesi si awọn kalori, B12, vitamin D, iron, calcium ati DHA.
Ṣe aṣayan 'ajewẹ ṣugbọn warankasi' wa?
Iyẹn jẹ ajewe lasan. Ọrọ 'ajewẹ' tumọ si yiyọkuro gbogbo awọn ọja ẹranko; warankasi jẹ wara ati nitorinaa ti yọkuro.
Ṣe awọn ajewe ati ajewẹ n gba amuaradagba to?
Bẹẹni. Awọn ẹfọ, tofu, tempeh, seitan, awọn irugbin gbogbo, eso ati awọn irugbin ni irọrun pade awọn aini amuaradagba lori ounjẹ ti o yatọ ti o pade awọn aini kalori.
Ṣe oyin jẹ ajewẹ?
Rara. Awọn oyin jẹ kokoro pẹlu awọn esi iṣe-ẹkọ ati irora ti a ti fi idi rẹ mulẹ; iṣelọpọ oyin ti owo tun n ṣe ipalara wọn ni aje ati ni ti ara.
Ṣetan lati tẹsiwaju?
Ti ifiwera yi ba ṣe idi fun lilọ siwaju, oluranlọwọ ọjọ-7 n rin ọ nipasẹ ounjẹ owurọ, ounjẹ ọsan, ounjẹ alẹ ati awọn ipanu nipa lilo awọn eroja ti o ni ifarada ni agbegbe rẹ.